Meutim, pored mojega kreveta su i novine koje itam prije spavanja, a u njima sva mrnja koja se moe zamisliti. Na svakoj stranici susreem se s propau ljubavi. Tu su osobni promaaji u obliku ogromnih brojeva razvoda, tubi i drutvene gorine s kojom smo navikli ivjeti. Tu su javni promaaji u obliku ratova, ulinog kriminala i drugih pojava za koje se molimo da ne dodirnu i nas.
Iako nitko ne moe rei kuda je otila ljubav, opasan je znak da smo okrueni tolikim likovima koji se pretvaraju da su ljubav. Delanev se koprcao u movari ne- 29 Put do ljubavi ljubavi, kao i svi mi, pokuavajui pronai neto to zapravo nije mogao imenovati.
To zvui kao paradoks ali "otputanje" je prvi korak u pronalasku nekog tko e te voljeti, jer ljubav nikad nije slika. Ljubav uope ne ovisi o vanjskim vrijednostima. Inae, to je kao da gleda u tamu. Barem imaju svoju izmatanu sliku da im pravi drutvo.
Meutim, ima tu i neto dublje. Dolazi li ljubav ikada od nekud izvan nas? Ti i ja izgledamo odvojeni, sjedei tako u ovoj sobi. Imamo odvojena tijela, odvojene umove, odvojena sjeanja i doivljaje. Odvojenost je osnova cijelog naeg postojanja. Meutim, dio tebe mrzi ivot u odvojenosti - mrzi strah, usamljenost, sumnju, i otuenost koja nastaje zbog potpune izolacije. Taj dio tebe oslanja se na ljubav da bi se rijeio te tekoe. Kad bi samo mogao pronai nekoga da te voli moda bi te odvojenosti nestalo!
Dozvoli mi da te zapitam vjeruje li doista da postoji netko savren tko eka na tebe? Kao to je taj mit uobiajen, tako je stvarnost drukija. Taj netko tko eka na tebe uvijek je samo tvoj odraz. Zbog nae usamljenosti svi mi traimo izvor ljubavi kojim emo zapuniti nedostatak koji iznutra osjeamo i to je upravo ono to se i dogaa, ni vie ni manje. Veina ena osjea nedostatak snage koju e, nadaju se, pronai u mukarcu. Kakva god daje potreba, osoba koja je zadovoljava postaje izvorom ljubavi.
Pitanje je na koji nain to odrati? Moe li osoba koja zadovolji nau 30 Prisjeanje na ljubavnu priu potrebu i dalje biti izvorom naeg osjeaja da smo voljeni?
Mislim da ne. Svi mi u sebi nosimo mnogo toga skrivenoga: prevelika je potreba za iscjeljenjem. S vremenom, vanjski izvor ljubavi blijedi; prestaje biti djelotvoran. I tada svie odreena istina: Ne moe primiti vie ljubavi od onog to si spreman primiti. Ne moe dati vie ljubavi od onog koliko ima. Ljubav koja se odraava od druge osobe ima svoj izvor u tvojem vlastitom srcu.
Razlog zbog kojeg ljubav iz vanjskog izvora prestaje djelovati je taj to nisi rijeio problem odvojenosti, samo si ga prekrio. Moe ponovo potraiti ljubav iz nekog drugog izvora, moe se zadovoljiti s onim to ima, moe potraiti drugu vrstu zadovoljtine, a ne ljubav, ili moe biti potpuno iskren i odustati od potrage za vanjskim izvorom ljubavi.
Na put ljubavi dospijevate kad shvatite da su odvojenost, usamljenost i bol stvarni. Mnogi se ne ele suoiti s tom injenicom i stoga se osuuju na tuno ogranienu koliinu ljubavi. Budui iscjelitelj, ljubav ne poznaje granice, ali vi morate biti spremni potpuno joj se predati.
Tek tada ljubav poinje tei. Nisi zadovoljan imitacijama. U sebi, ti eka na ono pravo. Kakva je to prava stvar ako nisu matarije o romansi, seksu i beskrajnom zadovoljstvu koje e nam pruiti idealni ljubavnik? U stvarnosti mi smo dar i mi smo darovatelj. Dvojnost je i uvijek e biti privid. Nema nikog tamo vani tko eka na tebe. Postoji samo ti i ljubav koju donosi samome sebi. U duhu si sjedinjen sa svim drugim duama, a jedina svrha odvajanja jest da se ponovo vratimo u jedinstvo.
Zastali smo za trenutak, doputajui rijeima da utonu u nas, jer kao da ih je izrekao iz mojeg srca, takoer. Ako je ljubav krajnja stvarnost, kao to nam govore svi veliki uitelji, 3i Put do ljubavi tada je najmanji znak povezanosti znak ljubavi.
Posegnuti preko zida odvojenosti, bilo do prijatelja, ljubavnika, obitelji ili stranca - to je in u ime ljubavi bez obzira na to shvaamo li mi to svjesno ili ne.
Priali smo u Delanevevom uredu u predgrau Bostona, u obinoj sobi, ali trenutak nije bio obian. Put do ljubavi uvijek se otvara neoekivano. U naem svijetu toliko je zbunjenosti i kaosa daje udo to put uope postoji.
Ipak, tako dugo dok ima odvojenosti postojat e i most. Ljubav je stvarna. Ona se moe osjetiti, hraniti, od nje se moe uiti i na nju osloniti. Napusti svoju "vjeru". Prestani eljeti i nadati se i okreni se onome to je stvarno.
Dvojnost je tako nestvarna da je spremna raspasti se u svakom trenutku. Izmislili smo da je ljubav odvojena od nas. Zapravo ne postoji nita osim ljubavi, samo ako smo je spremni prihvatiti. Taj osjeaj moe biti ugodan, ak ekstatian, ali postoji mnogo toga to ljubav moe uiniti a to osjeaj ne moe. Kad se ljubav i duh udrue njihova snaga moe postii sve.
Tada su ljubav, duh i snaga jedno. Svi duhovni majstori - Buddha, Krishna, Krist ili Muhamed - prenosili su poruku ljubavi, a snaga te poruke uvijek je bila osobita: promijenila je svijet.
Moda sama veliina tih uitelja u nama potie suzdrljivost. Ne prihvaamo snagu koju ljubav moe pokrenuti u nama pa se odriemo svojeg vlastitog boanskog poloaja. Indija je zemlja u kojoj su svi ljudi boanski, ali samo nekolicina to shvaa.
Nai slobodno eu naokolo! Bezbrojni traitelji putovali su Indijom, a nisu sreli pravoga sveca. Ili, nisu shvatili da su ljudi koje susreu sveti. Zah- 33 Put do ljubavi valjujui Lakshmanu, ovjeku preobilne neoubuzdanosti i duboke skromnosti, imao sam prilike osjetiti nazonost jogija i mudraca u njihovim Himalajskim peinama ili ivopisnim drvenim aramima na obali Gange.
Lakshman mi je ispriao kako je prvi put povjerovao u svece. Sjedili smo u kafiu u La Jolli, Kalifornija, svjetovima daleko od naih izvora, promatrajui kako se plavi Pacifik valja na suncu. Pola njih su lutalice, prosjaci koji idu od vrata do vrata iskoritavajui bezazlenu vjeru naroda da bi izmolili neto za sebe. Sumnjao sam daje druga polovina njih jednostavno luda. Barem je tako bilo. Moja porodica u Bangaloreu je vrlo pozapad-njaena: deset godina prije eksplozije suvremene tehnologije u Junoj Indiji osnovali smo poduzee koje se bavi raunarskim softverom.
Odravamo svoje dnevne puja molitve na oltaru u dnevnoj sobi, ali to je formalnost. S prozora se vidi srednjovjekovni Shivin hram zacrnjen dimom iz tisua motornih riki i istroenih kamioneta. Stara i nova Indija tu su u ratnoj zoni iz koje se vri napad na sva osjetila - tako se budim svakoga dana. Jednog jutra nisam mogao podnijeti prometnu guvu pa sam odluio na posao otii pjeice. Tvornica mojih roditelja nije daleko od centra grada. Zna kakvi su nogostupi u Indiji - nemogui! Za deset minuta bio sam potpuno frustriran, probijajui se morem preprodavaa, prosjaka, lijenina i dvadeset tisua drugih ljudi koji su poput mene ili na posao.
Na um mi je dola slika isuenog korita Gange po kojoj sada tee ovjeanstvo. Zapravo, na to sam pomislio kasnije jer u tom trenutku sam osjeao jedino na-draenost i iscrpljenost. Kod jednog ugla primijetio sam mnotvo ljudi skupljenih oko neega. Neto je u meni puklo. Poeo sam se silovito probijati kroz gomilu viui da mi se maknu s puta.
Nitko se nije maknuo i za pet sekundi bio sam zarobljen gomilom tijela i jednostavno nisam mogao pobjei. Ne moe ni zamisliti kako sam se osjeao. Zapravo, naravno da moe budui da si bio tamo. Eto, bio sam tamo, na rubu vriska, kad sam iznenada osjetio da se sve u meni zaustavilo. Ljutnja i urba, brige, stalni tijek misli -sve je to jednostavno nestalo ostavljajui moj um praznim. Ja nisam neznalica; itao sam svete spise i znao sam sve to o praznom umu koji je Boja 34 Put tiina.
Ali, zar na ulicama Bangalorea? Nekako sam se uspio probiti naprijed. Tamo je, usred gomile, zatvorenih oiju sjedila ena u bijelom sariju. Imala je oko tridesetak godina, a neto u njenom izgledu odavalo je da je podrijetlom sa sela. Sve do danas nisam shvatio zato seje nasred nogostupa zaustavila na taj nain. Sjedila je potpuno mirna ne marei za gomilu oko sebe. Zapravo, ljudi su se u cjelini ponaali s prilinim potovanjem; bila je okruena prstenom ljudi koji su kleali. Priao sam blie i tada se dogodilo neto osobito.
U mojem praznom umu pojavila se, ne misao ve osjeaj. To mogu opisati jedino tako. Bilo je to kao da su se svi majinski osjeaji koje ene pruaju svojim porodicama sakupili u meni, ali uz mnogo veu istou i jasnou. Nisam razmiljao o svojoj majci. Jednostavno sam osjeao tako. A osjeaj je postajao sve jai i, kao u objavi, postalo mije jasno da ta ena poput izvora zrai energiju "majke". Takoer sam potpuno jasno vidio da moja vlastita majka pokuava izraziti istu energiju.
Kako god nesavreno, ona je bila povezana sa stvarnou koja ne ovisi o ovoj ili onoj konkretnoj majci. To je jednostavno "majka", beskrajna ljubav ene prema svemu u stvorenome svijetu. U trenutku sam se naao na koljenima, samo nekoliko koraka od te svetice na nogostupu. Sada je otvorila oi i smijeila nam se. Njezin je osmjeh nekako pojaao moj doivljaj. Imao sam viziju tisua i tisua dua koje ele biti ovdje na Zemlji da bi doivjele dragocjeno iskustvo majinstva. Nakon toga sam osjetio opratanje: shvatio sam da svi ljudi koji ne mogu voljeti, ak i najokrutniji kriminalci, pokuavaju izraziti tu boansku energiju.
Iako je cijeli taj susret trajao nekoliko minuta, njegov je uinak bio trajan. Sada je bio svjestan da puka nazonost sveca moe uzdii obinu svijest taj se uinak na sanskrtu naziva daran. I ja mogu neto rei iz iskustva.
Nikad nisam doivio tako snano iskustvo poput Lakshmana, ali moji su roditelji vjerovali a moj je djed esto sjedio na verandi traei daran swamija i svetaca. Kao djeak nisam razumio mnogo glede takvih unutarnjih iskustava; razumijevanje je dolo tek kasnije, kad sam sjedio s udnim ljudima koji kao da su bili s nekog drugog svijeta i kad 4 35 Put do ljubavi sam se u njihovoj nazonosti osjeao voljen i siguran.
Oko njih ponekad nije bilo nieg: nieg za jelo ili pie osim gutljaja zelenkaste vode. Doivio sam dobrodolicu na ples, na svemirsku zabavu koja se nije odvijala izmeu zvijezda ve u istoj tiini.
Tijelo mi je proela blaena smirenost i postajao sam potpuno nesvjestan znojne koulje na leima i vlanog zaguljivog zraka. To je osjeaj mira, ali i osobite treperavosti, kao da kroz mene jure trnci nevidljive energije. Ponekad je to bilo tako snano da gotovo nisam mogao podnijeti taj doivljaj. Bio sam zapeo u praznini koja nije bila prazna ve napuena svime to je bilo stvoreno ili e biti stvoreno - u maternici kozmike majke.
Zbog tih sam sjeanja uvjeren da naa trenutna zamisao o ljubavi nije odgovarajua. Rabimo rije ljubav da bismo oznaili mnogo toga, a biti zaljubljen esto je sloeno, zbunjujue stanje. Meutim, ono to sam ja doivio bilo je nevjerojatno jednostavno: Ljubav je duh. Duh je Jastvo. Jastvo i duh su isto. Pitati: "Stoje duh? Zato toga niste svjesni? Svjesni ste, ali na ogranien nain, poput nekog tko je vidio au vode, ali ne i ocean. Vae oi vide jer ste u duhu svjedok svemu.
Volite nekog jer ste u duhu beskonana ljubav. Obnoviti duhovnu dimenziju ljubavi znai napustiti zamisao o ogranienom jastvu s njegovim ogranienim sposobnostima za ljubav i ponovno stei Jastvo koje ima neogranienu sposobnost za ljubav. Onaj "ja" koji jest doista vi nainjen je od iste svjesnosti, istog stvaralatva, istog duha.
Njegova inaica ljubavi ne sadri sjeanja ili slike prolosti. Izvor ljubavi iznad je svakog privida; to je polje iste mogunosti.
Ta mogunost ste vi. Najdragocjenije to moete unijeti u bilo koju vezuje va duhovni potencijal. To je ono to nudite kad poinjete ivjeti svoju ljubavnu priu na najdubljoj razini. Poput sjemena koje je potrebno da bi izraslo drvo, va duhovni potencijal potreban je da biste rasli u ljubavi. Nita nije dragocjenije. Vidjeti sebe oima ljubavi znai prirodno vidjeti i druge na isti nain. Ti si ogledalo boanske ljepote. Put ljubavi je neto to svjesno izabirete, a svakome tko se ikad zaljubio pokazan je prvi korak na tom putu.
Razvoj duhovnosti bio je glavna briga svih velikih vidioca, proroka, majstora i mudraca u ljudskoj povijesti. Njihov poziv je poziv na briljivo zacrtanu potragu za Jastvom, daleko od nae zamisli o ljubavi kao zbrkanog emocionalnog dogaaja.
Kao to sam spomenuo, u Indiji se duhovni put naziva sadhana. Iako se malo ljudi odrie uobiajenog ivljenja da bi traili prosvjetljenje to su monasi ili sadhui , svatko, od stanovnika najdrevnije civilizacije vedske Indije pa do danas, smatra daje njegov ivot sadhana, put k Jastvu. Iako izgleda da je jastvo odvojeno od nas, ono zapravo proima sve to osoba misli, osjea ili ini. Ako o tome razmislite zapanjit e vas injenica da svoje Jastvo ne poznajete dobro.
Traiti Sebe, rekli su vedski mudraci, je kao kad riba trai vodu. Meutim, sadhana postoji sve dok Jastvo tek treba biti naeno. Cilj puta je preobraziti svoju svjesnost od podvojenosti u jedinstvo. U jedinstvu zapaamo jedino ljubav, izraavamo jedino ljubav i samo ljubav. Tijekom unutarnje preobrazbe, svaki put mora biti izraen na neki nain u vanjskome svijetu. Neki su ljudi prirodno intelektualni, a zbog toga ih privlai put znanja ili gjana. Neki osjeaju vie predanosti i zbog toga ih privlai put tovanja ili bhakti.
Neki su usmjereni prema van i odgovara im put djelatnosti ili karme. Ta tri puta ne iskljuuju jedan drugoga. Zapravo, idealno je da se dnevno 37 Put do ljubavi ui, tuje i slui. U tom sluaju sva su tri pristupa integrirana u jedan put. Meutim, sasvim je mogue da jedan pristup tako obuzme osobu da njen cijeli ivot bude usmjeren na itanje svetih spisa, kontemplaciju i uene rasprave - to je ivot gjane.
Ili, moete provesti svo svoje vrijeme meditirajui, pjevajui i sudjelujui u ritualima u hramu - to je ivot bhakte. Ili radite drutveno koristan posao, provodite mentalno i tjelesno proiavanje i slijedite Boji poziv u dnevnim aktivnostima - to je ivot karme. Danas u Indiji, ak i u najtradicionalnijim dijelovima, ti su putevi zaboravljeni. Ustupili su mjesto suvremenom nainu ivota u kojem uenje i rad nemaju mnogo zajednikoga s duhovnim tenjama.
Smatram daje duhovni put snana i prirodna potreba za ivot svakog ovjek neovisno od kulture i da ga stoga svatko slijedi. Put je nain da se otvorite duhu, Bogu i ljubavi.
To su ciljevi kojima teimo, ali naa kultura ne prua utvreni nain da ih ostvarimo. Doista, nikad u povijesti duhovni traitelji nisu bili suoeni sa tako neorganiziranom i kaotinom duhovnom slikom.
Ono to nam preostaje su odnosi. Izraz put do ljubavi nije samo metafora; tijekom povijesti on se pojavljuje preobuen u mnoge izraze. Najdrevnija inaica je bhakti ili tradicija predanosti vedske Indije u kojoj su svi oblici ljubavi samo izraz sluenja i potrage za Bogom. Islamski sufiji imaju svoju vlastitu tradiciju predanosti. Rumi, kojeg navodim tako esto, bio je vie od pjesnika: bio je veliki uitelj ovog puta.
Za njega je Bog bio najslai, najpoeljniji ljubavnik iji je dodir osjeao na svojoj koi: Kad je hladno i kii, Ti si najljepi. I snijeg me pribliava Tvojim usnama. Unutarnja Tajna, koja nikad nije roena, Ti si ta svjeina, a ja sam sada s Tobom. Kranska inaica puta dakle je odnos izmeu djeteta i ro- 38 Put ditelja, pastira i njegova stada a ne toliko odnos ljubavnika.
Ipak, ne treba zaboraviti sliku Krista kao mladoenje i due koja ga tuje kao mlade. Dakle ne nedostaje tradicije. Moglo bi se s pravom rei da je kod veine religija uenje o ljubavi, onakvo kakvo je bilo izvorno, polako nestalo i postalo vie ideal, a manje praktina stvarnost.
Meutim, usred slamanja tradicionalnih vrijednosti jo uvijek postoji iskra ljubavi koja spaja dvoje ljudi i iz nje moe nastati put. Poput male iskre koja moe zapaliti umu, iskra ljubavi je sve to vam treba da biste doivjeli ljubav u svoj njenoj slavi, u svim njenim vidovima, boanskim i svjetovnim. Ljubav jeste duh, a svako iskustvo ljubavi, koliko god beznaajno izgledalo, zapravo je poziv na kozmiki ples.
U svakoj ljubavnoj prii skriva se poziv bogova i boica. U nekim drugim vremenima i najpovrnije zaljubljivanje imalo je duhovno znaenje; blizina Boga u voljenoj osobi smatrala se ozbiljnom. Meutim, nakon Freuda, psiholozi nas uvjeravaju daje zaljubljivanje iluzorno; osjeaj ekstaze koja prati zaljubljivanje nije stvaran. Moramo nauiti prihvatiti privremenu narav romanse i zanemariti "projicirane matarije" da moemo biti tako besmrtni i neranjivi kao to se osjeaju strastveni ljubavnici.
Dakle, morali bismo biti skeptini prema Waltu Whitmanu kad smjelo izjavljuje: Ja sam par i sudrug ljudi, svih ba tako besmrtnih i neunitivih poput mene, Oni ne znaju kako su besmrtni, ali ja znam. Auden izgleda da je zapeo u hiperbolinu matariju kada, u prvom naletu ljubavi, kae Osjeaj zadovoljstva, jedinstvenosti i blagoslova kojeg osjeaju ljubavnici posjeduje svoju vlastitu stvarnost, ali nju morate pronai iznutra.
Romansa i duh su stanja unutarnje istine. U ovoj knjizi predlaem nain da se to dvoje spoji. Ekstatian osjeaj koji nastaje izmeu ljubavnika, njihov osjeaj da su zbrinuti i zatieni, njihova vjera u bezvremeno stanje Bitka - sve to je duhovna stvarnost. Na Istoku se teilo uvanju duhovne dimenzije zaljubljivanja, ak i kad je bilo najstrastvenije, kao u Rumijevom stihu: Ljubav je nain na koji nam kuriri tajne prenose poruke.
U toj viziji ljubavi koja se protee daleko preko ogranienja dvoje ljudi i njihove zaljubljenosti, in ljubavi nas zbliava sa stvarnou za kojom eznemo ali ne znamo kako dosei tu "tajnu".
U knjizi u rabiti izraz "duhovni majstor" za osobu koja upravlja duhovnom stvarnou. Usprkos velikoj kulturnoj razlici izmeu Sufi majstora, jo-gija, kranskog sveca i majstora kineskih borilakih vjetina, svaki od njih moe vidjeti duh tako jasno kao to vi ili ja vidimo nebo ili zemlju. Poduavajui put do ljubavi duhovni majstori nisu samo nepotrebno postavljali idealistiki cilj. Put na vrlo praktian nain omoguava ljudima da pobjegnu iz zamke patnje i podvojenosti.
On daje mir i ekstazu. Svjeina ivota je ljubav i nita drugo. Kad dvoje ljudi raste u tom znanju obeanje trajne sree postaje stvarno. Ljubav, zadovoljstvo i srea Prirodno, pojavljuje se pitanje: "Zato bih uope iao nekim putem? Voljeti nekoga ne zahtijeva bilo kakav svjesni duhovni odabir osim, moda, u kojoj se crkvi vjenati i u kojoj vjeri odgajati djecu.
Ustrajati na duhovnoj dimenziji ljubavi nekim bi ljudima moglo izgledati neugodno, posebice ako su odnos zasnovali zbog sigurnosti i sree. Zato je vrijedno zapitati kako se srea zapravo stvara i moemo li doista biti "sigurni" bez zapoinjanja duhovnog putovanja. Na povrini izgleda da duhovnost nema utjecaja na ono to ljudi zapaaju kao sreu.
Iznenadio sam se kad sam nedavno otkrio da srea nije rijetka udobnost. Ovaj odgovor je zauujue stalan. Postotak potvrdnih odgovora jed- 40 Put nak je u svim dobnim skupinama, od vrlo mladih do vrlo starih. Ne mijenja se mnogo od drave do drave ili iz godine u godinu.
Jedini izuzetak su siromani ljudi. Vrlo siromani su manje sretni, a u Aziji gdje mase ljudi nemaju dovoljno da bi zadovoljili svoje osnovne potrebe, na pitanje anketara: "Jeste li sretni? Prema broju ljudi koji kau da su sretni izgledalo bi da ljubav i nije takva prijeka potreba. Smatram da se radi o primjeru kako neki izraz moe izgledati sam po sebi jasan kad zapravo nije. Izraz "srea" je nestalan ba poput izraza "ljubav" i jednako tako varljiv. Vanjske okolnosti nemaju uinak ni na jedno ni na drugo.
Primjerice, ljudi koji pokuavaju nadrasti siromano kau da su sretniji, ali jednom kad se nau iznad te razine viak novca ne poveava sreu. Dugorono, meutim, ovisnost o podraajima je zamka. Dovoljno pravih podraaja moe izazvati sreu, ali ravnotea je posebno osjetljiva.
Istraivanja su pokazala da novoroenad voli u svojoj blizini sjajne objekte. Zveka s deset sjajnih kuglica izazvat e gugutanje i smijanje. Meutim, ako uzmete osam kuglica i ostavite samo dvije, dijete e zaplakati u znak protesta.
To je vjerojatno najraniji eksperimentalni dokaz da je srea osjetljiva na gubitak. Naravno, svi mi tijekom odrastanja dolazimo do istog zakljuka - uzmite nam na novac, na posao, nae odnose i kvocijent sree dramatino pada. Slino tome, ne svia nam se kad podraaji nisu pod nadzorom. Do-jenad voli sjediti ispred ekrana na kojem moe izazvati slike potezanjem vrpce.
Ta vrsta nadzora je vrlo ugodna. Ali ako slike dolaze i odlaze sluajno, ne stvara se ista koliina sree. Jo je gore ako dijete povue vrpcu, a na ekranu se nita ne dogaa - bit e vrlo nesretno. To je takoer pouka koju smo svi svladali - sluajni dogaaji ili ljudi ije ponaanje nije predvidljivo ugroavaju na osjeaj kontrole to ne stvara sreu.
Sve to znai da rije srea esto znai "reakcija zadovoljstvo". Sve reakcije ovisne su o podraaju, ba kao to seksualno zadovoljstvo ovisi o podraaju. Zbog ove neporecive injenice bezbrojni ljudi osjeaju paniku kad nestane njihov izvor zadovoljstva. Oni meu nama koji iz jednog propalog braka tre u drugi u punoj mjeri izraavaju tu udnju za podraajima.
Meutim, svaka elja da ivot tee glatko, predvidljivo i udobno nad sobom nosi istu sjenku. Nema osjeaja sigurnosti ako on ovisi o vanjskim initeljima jer nepredvidljive promjene stvarnosti nikad se ne mogu kontrolirati.
Tako dugo dok je ljubav samo zadovoljstvo, njezin je kraj - tuno odumiranje u ravnodunost i inerciju - vrlo predvidljiv. Nedavno je ovaj zakljuak bio potvren iz neoekivanog izvora. Biokemiari su izdvojili odreene tvari u mozgu koje su povezane sa zadovoljstvom, posebice neurotransmiter imenom serotonin. Visoka razina serotonina tipina je za osobu koja se osjea dobro; niska razina je povezana s depresijom.
Druga istraivanja ukazala su na korteks u lijevom prednjem dijelu mozga koji je sjedite poveane aktivnosti kad se netko osjea sretnim. Oigledan zakljuak je poistovjeivanje sree s podraajem u mozgu. Na nesreu, to nije ispravno jer se podraaj iscrpljuje. Ako se podraaj nastavlja naa reakcija slabi. Okus koji je jednom bio toliko sladak sad postaje obian i zamoran; lice koje je nekad bilo arobno sad postaje obino; najuzbudljivija vizija postaje dio okoline.
Osobito je vano zasnovati svoju sreu na temeljima koji se ne mijenjaju. U usporedbi sa zadovoljstvom, ljubav je apstraktna. Ako joj oduzmete ugodan osjeaj koji je obilno s njom povezan, veina ljudi e imati tekoe s odreivanjem ljubavi. Ali ljubav ima snagu iscjeljivanja, ukazivanja na bo-ansko, obnavljanja vjere u sebe i vraanja sklada u sve razine postojanja - a svi ti uinci daleko nadilaze osjeaje.
Radi se o opiljivim rezultatima zasnovanim na duhu. Ako je neto opipljivo vjerojatnije je da e ljudi nae kulture u to imati povjerenje. Na sreu, iako je ljubav apstraktna. Znanstvena istraivanja potvruju da je dramatina i mona poput lijekova; i kad je nazona i kad je izgubljena. Ljubav pomae oporavku.
Istraivanja provedena u bolnikim odjelima za bolesti srca ukazala su na to da se muki pacijenti koji pozitivno odgovaraju na pitanje: "Osjeate li se voljenim? Drugim rijeima, ovjek koji nije voljen, a dobre je tjelesne kondicije, loije e se oporaviti od blagog sranog udara negoli neki drugi ovjek od tekog sranog udara ali koji se osjea voljenim.
Stariji ljudi u objektu ljubavi vide obnovu ivotne svrhe. Ljubav potie rast. Djeca koja odrastaju u vrlo loim porodinim uvjetima mogu patiti od psihosocijalne patuljatosti - tekog poremeaja u rastu. Osim to su mala i nedovoljno teka za svoju dob takva djeca esto pate i od nerazvijenih osjeaja i smanjene sposobnosti za uenje.
Meutim, im se nau u okolini koja ih voli to se stanje moe naglo preokrenuti. Ljubav odrava homeostatsku ravnoteu. Nitko jo nije pouzdano dokazao da osjeaj da smo voljeni smanjuje krvni pritisak ili da smanjuje opasnost od raka ili sranih oboljenja iako je negativna povezanost nedostatka ljubavi i kronine ljutnje ili depresije dobro dokumentirana.
U jednom istraivanju prilikom kojeg su ispitanici gledali film o Majci Terezi i njenom radu u Indiji pojavila se naznaka o mogunosti da ljubav vraa tijelu ravnoteu. Na filmu se vidi kako Majka Tereza njeguje djecu u stranim uvjetima, obino djecu oboljelu od gube.
Samo pogled na taj in ljubavi podie razinu tvari koje poveavaju otpornost imunog sustava. Taj uinak se pojavljuje ak i ako se gledatelj ne slae sa radom Majke Tereze -drugim rijeima, ne radi se o subjektivnom osjeaju ili stavu. Narodna mudrost kae daje zaljubljivanje najbolji nain da se zimi ne razbolimo od prehlade, to znai da su dobrobiti koje ljubav prua imunolokom sustavu u narodu prepoznate mnogo prije nego to su ih potvrdila medicinska istraivanja. I na kraju, znaajno istraivanje sa Stanforda pokazalo je da ene s uzna-predovalim rakom dojke ive dulje ako jednom tjedno sudjeluju u grupnoj terapiji, u usporedbi s onima koje se lijee samo kemijskim ili kirurkim putem.
U ovom sluaju nisu primijenjene nikakve snane psiholoke tehnike - lanice grupe jednostavno su razgovarale o svojim osjeajima i pruale podrku jedna drugoj u svojoj borbi s rakom. Uinak je vjerojatno nastao iz tog jednostavnog ina ljubavi, a ipak istraivanje zapravo podcjenjuje djelotvornost jednog sata terapije tjedno.
Bi li snaiji utjecaj ljubavi mogao ostvariti jo znaajnije iscjeljivanje? Odgovor na ovo pitanje ne zahtijeva jo medicinskih istraivanja: svatko od nas ga moe potvrditi u svojem ivotu. Ljubav nije odvojena od ivota; ne moe se podijeliti na trenutke ljubavi ili razine ljubavi ili koliinu ili nedostatak ljubavi. Sve su to relativni izrazi, nai kratki uvidi u silu koja je nedjeljiva i cijela.
Na duhovnom putu, ili sadhani, iskustvo ljubavi stvara iscjeljenje koje nije izravno povezano s nekom boleu ve sa cijelom osobom; dakle, svatko e njene uinke doivjeti razliito. Budui da izraz sadhana moe zvuiti vrlo uzvieno i apstraktno, znanosti je lake promatrati ljude koji su usamljeni, depresivni i bolesni nego istraivati tanahna djelovanja jastva.
Ali, ako promotrimo sljedee znaajke ljudi koji ive ljubavnu priu vidjet emo kako su daleko oni uznapredovali u usporedbi s uobiajenim. Oni su nauili odvojiti svoju djelatnost od potrebe za ljubavlju. Budui da smo svi zapoeli ivot kao djeca koja su slabija od odraslih bilo je prirodno djelovati na takav nain da ne budemo povrijeeni.
Biti povrijeen obino je stvar moi. Oni bez nje nisu u poloaju da se suprotstavljaju onima koji je imaju. To smo shvatili prije mnogo vremena jo na djejem igralitu, a iz toga je nastala navika da budemo ljubazni. Budui ljubazni, zauzvrat takoer oekujemo ljubaznost. Povlaujui nekome tko nas ugroava nadamo se ukloniti agresiju.
Da bismo se sauvali od povrede zadravamo obrambeni poloaj. Nasuprot tome, ljudi koji svoj ivot zasnivaju na ljubavi nauili su odvojiti cijeli taj obrazac ponaanja od nje. Ljubav ne nastaje povlaivanjem nekome tko nam prijeti. Biti ljubazan cijelo vrijeme nee privui ljubav drugih ljudi; veina nas e se sloiti s ovako izraenim crno-bijelim reenicama. Ipak, utisak prolosti je dubok pa se nesvjesno ponaamo kao slabana djeica.
Na-drastanje tog obrasca je zajednika znaajka ljudi koji ive svoju ljubavnu priu. Oni mogu davati na svim razinama. Da bismo primili ljubav moramo je dati - to je postala gotovo uzreica. Na taj nain se tok ljubavi odrava ivim.
Bez toga bi ljubav nestala. Meutim, davanje je suprotno uvjetovanju kojeg svi mi nosimo duboko u sebi. Nauili 44 Put smo zadravati ono to je dobro.
Teko je napustiti neto dragocjeno. Ljudi koji znaju stoje ljubav nauili su daje zadravanje posesivnost. Svatko tko je imao neku vezu zasnovanu na posesivnosti zna kakav uinak to ima. Morate biti spremni dozvoliti drugome njegovu osobnost. Morate dozvoliti da se tue zamisli, osjeaji, reakcije i volja slobodno izraavaju. Ljudi koji su nauili davati na svim razinama otkrili su bitni sastojak za ivot svoje ljubavne prie.
Oni ne oekuju nita zauzvrat zato to su dobri. Svi mi povezujemo ljubav i dobrotu. Privlanost je zasnovana na pretpostavci da e druga osoba donijeti neto dobro u na ivot. Naa definicija takve dobrote moe biti povrna ili duboka.
Neki e mukarci uvijek vjerovati da je ena dobra ako je lijepa i posluna. Neke e ene previdjeti desetine znaajki na mukarcu koje e dovesti do katastrofe u vezi samo ako se na njega moe osloniti i ako dobro zarauje. Potreban je unutarnji rast da biste zamijetili dublju vrijednost dobrote. U biti ljudi su dobri zbog onog to jesu: dobrota je kvaliteta bitka. Kad jednom to otkrijemo, prestajemo mjeriti ljude prema njihovim postignuima.
Oekujemo dobrotu kao dio njihove biti, ba kao i nae vlastite. Kad se to dogodi ne oekujemo vie nagradu za to to inimo dobro. Vie ne dajemo ljubav kad su ljudi prema nama dobri i ne povlaimo je kad su loi. Umjesto toga ljubav postaje stalna.
Ona jednostavno jest. Ljudi koji su dosegli tu razinu doista posjeduju svoju ljubavnu priu. Oni ne prosuuju niti ne ive u strahu od prosudbe. Prosudba je ono to vam govori da neto nije u redu s vama ili nekim drugim. Budui da svi imamo tajne, takoer smo skloni ivjeti u strahu od prosudbe. Neki glas u nama govori nam da e drugi ljudi osuditi nae greke isto tako otro kao to smo ih osudili i mi sami.
Ta vrsta samooptuivanja ima i drugu stranu: da bismo bili zatieniji od prosudbi traimo greke u drugima. Ljudi koji vole nauili su da taj postupak nije ispravan. Nije li djetetova igra u tom trenutku gotovo opipljiva? Ta tajna pripada vama, mjesto joj je s vama, u vama. Gjana joga jedinstvu vodi putem znanja.
Postupanje pokazuje put kada se predate. Ta se univerzalna sila na sanskrtu naziva dharma. Bivanje pokazuje put kad god razvijate jastvo neovisno o egu. Univerzum je nepristran kao i svako drugo ogledalo. Primjerice: Ljubav prema nekome suptilnija je od ljutnje ili odbacivanja.
Prihvatiti nekoga suptilnije je od kritiziranja. Promicati mir suptilnije je od promicanja gnjeva i nasilja. Jednako i pri izdisaju.
Tradicionalan zvuk pogodan za tu svrhu jest a-ham. Ne brinite zbog toga niti zbog bilo kojeg osjeta ili misli koja se pojavi kad vam se um smiri. Zapadnjaci su neprestano pitali gdje su pravi indijski sveci, oni koji imaju sposobnost levitiranja i iscjeljivanja gubavaca dodirom.
Ne znati kamo idete. Duhovni je rast spontan. Nemojte se boriti da tamo stignete. Svaka bi je borba bila vrijedna. Ne dobivate naknadu; postajete druga osoba.
Isto vrijedi i za duhovni razvoj. Upoznao sam mnogo ljudi koji su odustali od duhovnosti jer svoje ciljeve nisu ostvarili dovoljno brzo. No, motivacija ih ionako ne bi dovela do cilja.
Razvijanje duhovne navike iziskuje predanost. Svijest nudi alternativu sukobu. Budnost je mnogo stvarnija od sna jer smo se tako dogovorili. No, zvuk disanja moje supruge je u mojoj glavi bez obzira na to sanjam li ili ne. Zacijelo netko drugi promatra. Ta osoba kao da i nema lokacije, barem ne one koju bi znanost ikada mogla otkriti.
Na posljetku vi jeste na prvom mjestu, a univerzum je na drugom. Pozornost vam luta u raznim smjerovima. No, na razini svjedoka ta je zbrkana situacija sasvim jasna: sve je to jedno.
Ponovno pogledajte dijete. Dok tetura po podu, cijeli svijet tetura s njim. Ne, potrebno je uspostaviti stabilnost. Kako tragati u unutarnjem svijetu 1. Slijedite tijek svijesti. Otvorite se nepoznatome.
Budite dosljedni sebi, govorite istinu. Slijedite tijek. Nad vama se nije nadvio autoritet koji vas prisiljava na potiskivanje; ono je u potpunosti samonamet- nuto. Pa ipak, emocije su potpuno osobne. Trebao bih to preboljeti. Nijemi svjedok nije drugo jastvo. Ono je nijemo oko s neba. Budite dosljedni sebi. Egu je cilj nastaviti put. Cijenite takve bljeskove.
Ono je otvoren prostor bez granica. Navikao sam na to. Kad ne bi bilo tih uvjerenja, ne bi bilo ni patnje. Ostali gledaju televizor. Jastvo je nalik sustavu koji se neprestano mijenja jer se staro iz trenutka u trenutak nadopunjuje novim.
Cijeli se proces odvija mehanizmom povratne sprege. Gubljenje u boli. No, bol koju su neki ispitanici ocijenili brojkom 10, za druge je bila ravna brojci 1. Majka mi je umrla i shrvan sam. A njih je nekoliko sati nakon njezine smrti svladala tuga. Ja nisam ona. Moj je prijatelj 6. Ne mogu preuzeti odgovornost za tvoju bol. Nepoznavanje stvarnosti 2. Strah i uzmicanje od nestvarnoga 4. Te se prijetnje pojavljuju posvuda.
Je li vam radni stol pretrpan spisima? Ustajete li prerano, neispavani? Zanemarujete li znakove iscrpljenosti? Inercija je pokoravanje starim navikama i uvjetovanosti. Moto inercije glasi: "Tako je, kako je". Sjedite li zadubljeni u svoju patnju? Otrovni odnosi. To nije dobro ni za njih ni za mene. Energija i osjeti.
Ako je slobodan, um se smiruje. Na dubljoj razini vlada potpuni red. Samskara je brazda u umu zbog koje sve misli teku u istom smjeru. Zamislimo osobu sklonu ispadima bijesa. Neobuzdane provale odvijaju se u stadijima. Pojavljuju se i vanjski znakovi. Kontrola je velika maska nesigurnosti. Potrebno je osloboditi se odluka.
Svaki vas je izbor neznatno promijenio. A l i , kako je kada Bog umjesto vas donosi odluke? Pa ipak, doima se da se u stanju jednostavne svijesti najnaprednije odluke pojavljuju spontano.
A l i , kad god izaberete A, a ne B, prisiljeni ste jedan dio stvarnosti ostaviti za sobom. Tko je taj donositelj odluka u vama? Izbor bi trebao biti struja. Svi znaju izabirati, ali je malo onih koji znaju odustati. Ako sumnjate, ne donosite odluku. Druga misli: "Lijep zalazak. S kupnjom najboljeg automobila? Zanima li me kamo vodi ta odluka? Je li ta odluka povoljna za moju obitelj? To ne pogoduje ni jednom smjeru. Zastoj ima svoju prednost i nedostatak.
Na dubokoj ste razini poznavatelj stvarnosti. U to nemojte sumnjati. A l i , ego-osobnost voli da sve bude povezano. Sve se te dimenzije moraju razviti da biste se vi razvili. No, temeljno ustrojstvo svijesti se ne mijenja. Krishnamurti jednom je uzgred izrekao tvrdnju koja me je duboko dirnula. Iz toga proizlaze sve odluke kao i svaki korak razvoja. To ne spominjem kao prigovor.
Univerzum je ogledalo svijesti. Svijest je kolektivna. Svi je crpimo iz istog izvora. Svijest stvara prema planu. No, poriv evolucije jednako je neumoljiv. Ni znanost ni religija nisu zadovoljne time.
Uskovitlani kaos je stvarnost kao i red te rast. Znanje je povezanost s razinom uma koja krije odgovore na sva pitanja. Potpunost je stanje koje nadilazi osobnost. Osobno smatram da istinska preobrazba ovisi o pojavljivanju tih svojstava u vlastitom iskustvu. Priroda je nekako uporabila stare sastavnice i izvela alkemijski podvig jer vi niste rekonfigurirana genetska replika. Netko drugi upravlja mojom sudbinom.
Sve su to poznate misli koje se pojavljuju u kriznim trenucima. Potpunost je sigurna; dvojnost nije. Budite uvjereni da je poimanje dovoljno prilagodljivo da bi se oslobodilo ovisnosti o dvojnosti. Bahato vam daje podatke o osiguranju. Ovaj neznanac je glasnik.
Koliko sam daleko odmaknuo na odabranom putu? Kako se ta vizija odnosi na mene? Ovisim li o drugima umjesto da prihvatim odgovornost za vlastiti razvoj? Nedvojbeno je i da sama pasivnost ima svoju tamnu stranu. U tom se kontekstu zlo ne razlikuje od dobra. Primjerice, mnoga zlostavljana djeca odrastaju u osobe koje zlostavljaju vlastitu djecu. Zlo je dio hijerarhije, stupanj razvoja na kojemu se sve mijenja ovisno o postignutom razvoju.
I u ovom se trenutku odvija u vama. Tu tvrdnju mogu potkrijepiti uvjerljivim primjerom. S vremenom je ta razonoda krenula u smjeru seksualnosti pa su zatvorenici bili prisiljeni hiniti sodomiju. Sjena je istodobno osobna i univerzalna. Svatko u sebi nosi jedinstven obrazac stida i krivnje. Isto vrijedi i za sjenu. To je bila sitnica.
Nesvjesno je prepuno neotkrivenih poriva. Imamo li dovoljno vremena i strpljenja za temeljito obavljanje toga posla? Ta je odluka osobna i razlikuje se od pojedinca do pojedinca.
Gnjev je prirodna reakcija na nepravednost i l i osobnu povrjedu. Sjena je tajna. Sjena je opasna. Sjena je obavijena mitom. Sjena je iracionalna. Sjena je primitivna.
Svoj zao poriv povjerite osobi u koju imate povjerenja. Glasno oslobodite svoj gnjev i promatrajte kako slabi. Ni izravan napad ne donosi rezultate.
No, taj oblik manipulacije ne djeluje u svakoj situaciji. Svaki odnos je odnos davanja i uzimanja. Ako dajemo nevoljno, dali smo bez energije. Samo jedan cvet. Ponesite molitvu. Zato je karma postupak pri kome moramo da napravimo svestan izbor. Svako od nas je onaj koji sve vreme donosi odluke svesnog izbora. Ali razmislimo - ipak je u pitanju izbor. Ovi uslovni refleksi su kao refleksi koje je opisao Pavlov.
Prvo: "Kakve su posledice odluke koju donosim? I to je sve. Kada napravimo takav izbor, on dovodi do postupka koji se naziva spontanim pravim izborom. Spontani pravi izbor je pravi postupak u pravom trenutku.
To je is- pravno reagovanje na svaku situaciju koja iskrsne. Kod nekih ljudi te poruke prijatnog i neprijatnog su u sferi solarnog pleksusa, dok su kod nekih u sferi srca.
Srce jedino zna pravi odgovor. Ali to nije tako. Srce poseduje intuiciju, ono je i borbeno, ono reaguje u sklopu okolnosti, ono prepoznaje povezanosti. Ono nije usmereno ka jednostavnoj formuli: pobeda ili po- raz.
Jedna od njih je da platimo svoje dugove karmi. Svakim pranjem ukloni 4 Sedam zakona uspeha 49 se bar poneka mrlja. To je zakon najmanjeg delovanja, odsustva otpora. Zato je to prin- cip sklada i ljubavi. Trava ne nastoji da raste - ona jednostavno raste. Riba ne nastoji da pliva - ona jednostavno pliva. Cvet ne nastoji da cveta - on jednostavno cveta. Ptica ne nastoji da leti - ona jednostavno leti. To je deo njene prirode.
U prirodi zvezda je da svetle i trepere. Inteli- gencija prirode deluje bez napora, bez sukoba, spon- tano. Ona nije linearna - ona je intuitivna, podsticajna, ona daje snagu.
0コメント